Bosna i Hercegovina (skraćeno BiH), država je u jugoistočnoj Evropi, na Balkanskom poluostrvu. Glavni grad Bosne I Hercegovine  je Sarajevo.
Sarajevo je 1984. bilo domaćin XIV Zimskih olimpijskih igara.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske, dok Brčko Distrikt ima poseban status.
Tri najbrojnija naroda su Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Oni su konstitutivni na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine. Uz konstitutivne narode, Bosna i Hercegovina je zemlja i brojnih nacionalnih manjina poput Roma, Jevreja, Crnogoraca, Slovenaca, Ukrajinaca i drugih zajednica. Prema rezultatima popisa stanovništva iz 2013. godine, Bosna i Hercegovina ima 3.531.159 stanovnika.

Bosna i Hercegovina je bila jedna od šest republika SFR Jugoslavije. Po raspadu Jugoslavije, izbio je rat a završen je 1995. godine, potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Geografija Bosna i Hercegovina je smještena na jugoistoku Evrope, u zapadnom dijelu Balkana. Njena ukupna površina iznosi 51.209,2 km² (od toga je 51.197 km² kopno, a 12,2 km² more).  Graniči sa Hrvatskom na sjeveru, zapadu i jugu, sa Srbijom na istoku i Crnom Gorom na jugositoku. Kod Neuma, Bosna i Hercegovina izlazi na Jadransko more, u dužini od 21,2 km.
Granice Bosne i Hercegovine uglavnom su prirodnog porijekla i većinskim dijelom ih čine rijeke Drina, Sava i Una, kao i planina Dinara na jugozapadu zemlje.

Bosna i Hercegovina se sastoji od dvije geografske i istorijske cjeline: većeg bosanskog dijela na sjeveru (oko 42.000 km²) i manjeg hecegovačkog na jugu. Bosna je većinom planinska, a isto se odnosi i na Hercegovinu, s tim da je razlika u karakterima tla. Bosna je naseljenija i bogatija šumama i obradivim zemljištem, dok je Hercegovina krševitija.

Na sjeveru se planinsko područje spušta u lagano-brežuljkasto područje Posavine, odnosno dalje pretvara u Panonsku niziju. Oblast Semberije, između planine Majevice i rijeka Save i Drine, predstavlja glavnu žitnicu Bosne i Hercegovine.

Dinarski dijelovi Bosne prostiru se od zapada ka istoku. Hercegovinu čine planinska (visoka) i jadranska (niska) Hercegovina, koja užim pojasom kod Neuma i na poluostrvu Klek izbija i na Jadransko more. Značajna su i polja, odnosno zaravni, koje se pružaju duž najvećih bosanskohercegovačkih rijeka (Una, Vrbas, Bosna, Drina), od juga ka sjeveru, odnosno u slučaju Neretve većim dijelom od sjevera ka jugu, a poseban oblik u krajoliku čine prostrana kraška polja na jugozapadu, jugu i jugoistoku zemlje (Livanjsko polje, Duvanjsko polje, Popovo polje).

Oko 42% površine Bosne i Hercegovine čini poljoprivredno zemljište, a samo 30% zemlje je obradivo; ostatak je poljoprivredno gotovo pa neiskorišćen. Polovinu površine Bosne i Hercegovine pokrivaju šume.
U prirodne resurse zemlje ubrajaju se ugalj, željezo, boksit, mangan, bakar, hrom, cink, a svakako i drvo i znatne vodene mase. Najviši vrh Bosne i Hercegovine je planina Maglić (2.386 m), dok je najniži dio zemlje na nivou mora. Rijetki zemljotresi i poplave čine jedinu ozbiljniju prirodnu opasnost u Bosni i Hercegovini. 

Klima Bosne i Hercegovine većim je dijelom umjerenokontinentalna, sa toplim ljetima i hladnim zimama. U dijelovima u kojima vlada ova klima, najtoplija područja su na sjeveroistoku, dok srednje temperature opadaju prema jugozapadu, idući dolinama rijeka prema srednjem pojasu.
U srednjem i istočnom dijelu Bosne i Hercegovine nalaze se visoke planine Vlašić, Čvrsnica, Prenj, Trebević, Jahorina, Igman, Bjelašnica i Treskavica. Područja s velikom nadmorskom visinom imaju kratka hladna ljeta i duge oštre zime.

Primorje i južni dio zemlje, zbog blizine Jadranskog mora, pod uticajem su sredozemne klime. Srednje januarske temperature su relativno visoke (od 4 °C do 8 °C), dok su ljeta suva i topla (maksimalne temperature od 40 °C do 45 °C). Srednja godišnja količina padavina kreće se između 1.000 L/m² i 2.300 L/m², dok srednje godišnje temperature obično bivaju u intervalu od 12 °C do 16 °C. Snijeg je u ovom podneblju rijetka pojava. Klima u ovom, južnom delu zemlje, pogodna je za uzgajanje vinove loze, mandarina, limuna, maslina, narandži itd.

Rijeke I jezera
Postoji sedam važnijih rijeka u Bosni i Hercegovini. Te rijeke i još neke od većih rijeka su: Drina, Sava,Bosna, Una, Sana, Vrbas, Neretva, Ukrina, Usora, Spreča, Krivaja…
U Bosni i Hercegovini nema velikih prirodnih jezera. Najveće jezero u državi je Buško blato kod Tomislavgrada, a za njim slijede Bilećko jezero, Modračko, Ramsko, Jablaničko i jezero Perućac.

Nacionalni parkovi i parkovi prirode
U Bosni I Hercegovini postoje tri nacionalna parka: NP Sutjeska, NP Kozara, NP Una;
i tri parka prirode: Park prirode Hutovo Blato, Park prirode Blidinje i Park prirode Bardača

Priroda /Flora/Fauna Bosna i Hercegovina je izuzetno bogata   raznovrsnim biljnim i životinjskim svijetom. Biosfera BiH ima tu pogodnost da je zemlja relativno rijetko naseljena i da postoje potpuno nenaseljene oblasti. Oko polovina površine BiH je pod šumom, a posebno njene planine. Zbog ograničene pristupačnosti, svijet prirode i, i staništa rijetkih biljaka i životinja su očuvani. U BiH žive mnoge životinje koje su izumrle u drugim dijelovima Evrope. a mnoge rijetke biljke rastu na visokim nadmorskim visinama. U Nacionalnom parku Sutjeska, nalazi se prašuma Perućica-jedna od poslednjih očuvanih prašuma u Evropi
Na svim područjima na visokoj nadmorskoj visini nalaze se planinske biljne vrste poput anemona, timijana i valerijane. Pored ovih vrsta, tu je i klasično alpsko rastinje. Posebnost BiH su doline nastale rušenjem pećina, u kojima su prisutne biljke karakteristične za hladnija planinska područja, dok na njihovim rubovima rastu mediteranske biljke. Dobar primjer flore BiH je planina Bjelašnica kod Sarajeva. U podnožju planine javljaju se raznovrsni lišćari poput hrastova, hrastova kitnjaka, glogova i crnih bukvi. U višim predjelima preovladavaju mješovite šume bukvi i jela.
Na visokim planinama rastu čempresi koji su neobično otporni na niske temperature. U proljeće, na livadama se javlja veliki broj cvjetova. Tipični predstavnici vrsta su: ljubičica, lincura, narcis, kamilica, sremuš, jagorčevina itd. Mnoge rijetke vrste prisutne su u Bosni i Hercegovini, kao na primjer gljiva Ustilago bosniaca i orhideja Orchis bosniaca[ na Prokoškom jezeru. Neki tipovi tla bogati krečnjakom nude idealne uslove za rast orhideja, recimo vrste crvena naglavica (lat. Cephalanthera rubra) ili vimenjak (lat. Platanthera chlorantha). Usljed tople klime, u ovom regionu rastu ljiljani. Tu su i rijetke vrste iz porodice tulipana, kao što su Tulipa biflora, rasprostranjena od Hrvatske do Albanije, ili Tulipa orphanidea, koja je rijetkost i koja opstaje samo zahvaljujući izolaciji.

Pojedine životinje koje su istrebljene širom Evrope održale su se u Bosni i Hercegovini; to su, na primjer, neki vukovi, mrki medvjedi ili veliki tetrijebi. Neke vrste životinja razvile su se autohtono (nezavisno od životinja u drugim regijama).

Na kratkoj morskoj obali nailazi se na uobičajene riblje vrste Jadranskog mora. Ribe planinskih rijeka i potoka naročito su interesantne; u čistim planinskim jezerima očuvane su ugrožene riblje vrste. U rezervatu Hutovo blato žive jegulje. Hutovo blato je park prirode kojem pripadaju mnoge bare i močvare. Tu se mogu posmatrati i brojne druge životinjske vrste, poput rakova.
Izuzetno bogat svijet ptica očuvan je u bosanskohercegovačim planinama. Zelena žuna živi u listopadnim šumama, a crna žuna u četinarskim. Lešinari su prisutni na mnogim planinama. Od ptica grabljivica tu su suri orlovi (karakteristični za planine i krajeve blizu mora) te sokolovi vjetruške (rasprostranjeni u cijeloj zemlji). Planinski sokolovi žive u području Hercegovine.
Najveća životinja BiH je ugrožena vrsta mrkih medvjeda.